Home | Tvrtka | Iz tiska | Kontakt

IMCB d.o.o.
Tina Ujevića 5
10000 Zagreb
tel: +385 099 6921 340

Iz tiska - www.vasezdravlje.com

Osteoporoza - tiha bolest s često dramatičnim posljedicama

Autor: Hela Švarc, mr. pharm.

Osteoporoza je bolest o kojoj se zadnjih desetak godina mnogo govori i piše. Iako je teško reći nešto novo, poražavajući epidemiološki podaci ukazuju da je osteoporoza bolest na koju je uvijek iznova potrebno upozoravati. S pravom, jer ta pritajena, asimptomatska metabolička bolest kostiju dovodi do smanjenja koštanog tkiva u tolikoj mjeri da je rizik za nastanak prijeloma izrazito povećan, a često se dijagnosticira tek nakon dramatičnog događaja kao što je prijelom kralješka, bedrene kosti ili podlaktice, deformiteta, izrazito smanjene pokretljivosti te invaliditeta. Bolest je to koja pogađa kako pojedinca tako i javno zdravstvo. Pojavnost osteoporoze ili bolesti poroznih kostiju poprima razmjere prave epidemije, pa se o njoj govori kao o najčešćoj metaboličkoj bolesti razvijenog svijeta. Statistički podaci pokazuju da 8 do 10 % svjetske populacije odnosno svaka treća osoba boluje od osteoporoze, dok u Hrvatskoj 25 % žena starijih od 50 godina imaju dijagnosticiranu osteoporozu. Čak do 15.000 žena godišnje doživi prijelom kuka, a 20 % bolesnika s prijelomom kuka umire u prvoj godini nakon prijeloma. Zbog toga treba osteoporozi posvetiti punu pozornost, kako u prevenciji tako i u liječenju.

Uloga koštanog sustava u organizmu je vrlo važna. Kosti su mehanička potpora organizmu, daju oblik tijelu, omogućavaju kretanje i istovremeno su skladište mnogih kemijskih tvari koje su nužne za normalno funkcioniranje organizma. Koštanu masu čini ukupna količina koštanog tkiva u kosturu, od čega većinu čini elastična, proteinska potporna tvar, kolagen i najvažniji mineral kalcij koji daje čvrstoću. Kosti su organ koji se cijelog života neprekidno mijenja i preoblikuje, tj. pregradnja ili metabolizam kostiju vrlo je dinamična. Odvija se u dvije faze, od kojih je prva resorpcija (razgradnja) koštanog tkiva, nakon koje dolazi do druge, sporije faze, a to je izgradnja novog koštanog tkiva te završava mineralizacijom kostiju. Osteoblasti i osteoklasti su posebne specijalizirane stanice koje sudjeluju u izgradnji i razgradnji koštanog tkiva. Ravnoteža pregradnje kostiju ovisna je o mnogim čimbenicima od kojih su najvažniji parathormon (PTH) koji luče paratireoidne žlijezde, kalcitonin koji luči štitnjača te spolni hormoni (estrogeni i testosteron). Izgradnja koštane mase tijekom života opada, tako da već nakon 30. godine razgradnja dostiže izgradnju. Pored toga što osigurava čvrstoću kostiju, kalcij je odgovoran za niz funkcija u tijelu, kao što su pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava te za neometan proces zgrušavanja krvi. Na kvalitetu koštanog tkiva u kasnijem životnom razdoblju osobito utječe veličina koštane mase u mladosti, tj. vršna koštana masa, koja se dostiže između 20. i 25. godine života. Uz veću vršnu masu manja je vjerojatnost razvoja osteoporoze i prijeloma kosti. Čimbenici koji određuju vršnu masu jesu genetsko nasljeđe, spol (žene su ugroženije), etnička pripadnost (Afrikanke su otpornije), hormoni, unos kalcija i vitamina D u organizam te tjelesna aktivnost. Nakon 40. godine svi gube 0,5 % koštane mase, a nakon ulaska u menopauzu, u žena se taj postotak podvostručuje. Ako je gubitak koštane mase blaži, govorimo o osteopeniji.

Osteoporoza je rezultat jačeg gubitka koštane mase i poremećaja koštane mikrostrukture uz nastanak krhkih i lomljivih kostiju. Razvija se bez simptoma i često su prvi simptomi prijelom kralježaka, kuka ili podlaktice i to čak i nakon neznatnih trauma. Nakon jakog gubitka kalcija, kralješci se jednostavno drobe te dovode do pogrbljenog držanja ili kifoze, a bolesnici mogu izgubiti na visini do 15 cm.

Kod osteoporoze je važno sprječavati je, tj. djelovati preventivno, a kada do nje već dođe, primjereno je liječiti. Izgradnja čvrstog kostura u mladosti te uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, pravilne životne navike i lijekovi mogu usporiti gubitak koštane mase, čak i zaustaviti.

Razlikujemo primarni i sekundarni tip osteoporoze. Primarni tip čine postmenopauzalna i starosna osteoporoza, a sekundarna nastaje zbog drugih bolesti, kao što su bolesti endokrinog sustava, osobito štitnjače, probavnih organa, bubrega, zatim upalnih i malignih bolesti, operativnih zahvata, dugotrajne imobilizacije ili primjene nekih lijekova ( naročito kortikosteroida, hormona štitnjače, antiepileptika, antacida, imunomodulatora, antikoagulansa, nekih hormona za liječenje endometrioze, kolestiramina) koji uzrokuju brži gubitak koštane mase.

Najčešći uzrok osteoporoze žena u starijoj dobi je nedostatak hormona estrogena u menopauzi i nakon nje. Progresivni gubitak koštane mase može prvih godina iznositi čak 3 do 5 %, da bi tijekom 5 do 10 godina mogao dostići čak 20 %. Osteoporoza se pože pojaviti kao lokalna ili opća, tj. može zahvatiti dio ili cijeli koštani sustav.

Pored nedostatka estrogena, ubrzanom gubitku kalcija iz kostiju pogoduju i nepravilna prehrana s premalim unosom kalcija i D vitamina, nedostatna tjelesna aktivnost, depresija (zbog povećane količine hormona kortizola) prehrana siromašna bjelančevinama, štetne navike kao što su pušenje, pretjerana konzumacija alkoholnih pića i napitaka koji sadržavaju kofein, pretjerano soljenje hrane (natrij veže kalcij smanjujući na taj način njegovu raspoloživost za ugradnju u kosti).

Tijekom cijelog života potreban je dostatan unos kalcija (1000 - 1500 mg dnevno) i D vitamina (400 - 800 i.j. dnevno) redovitom konzumacijom mliječnih proizvoda i povrća. Također je potrebno umjereno izlaganje suncu jer je fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primarni izvor vitamina D. Prehrana treba biti uravnotežena, s dovoljnom količinom bjelančevina i pravilnim odnosom kalcija i fosfora u namirnicama. Poželjan je odnos 1:1, a on se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, povrću i voću. Prihvatljiv je i odnos Ca/P 1:2 koji nalazimo u cjelovitim žitaricama, mahunarkama i ribi. Nepovoljan Ca/P odnos prisutan je u namirnicama izrazito bogatim fosfatima kao što su meso i mesni proizvodi te topljeni sirevi. Obnavljanje koštanog tkiva također pospješuje konzumiranje zelenog lisnatog povrća koje sadržava vitamin K, beta-karoten, vitamin C, kalcij i magnezij, zatim orašasti plodovi i sjemenke. Nije preporučljivo pretjerano uzimati bjelančevina iz mesa, ribe i jaja (zbog velikog sadržaja aminokiseline metionina, koja se u organizmu metabolizira u homocistein koji pogoduje razvoju osteoporoze i ateroskleroze). Neophodna je tjelesna aktivnost, izbjegavanje štetnih navika kao što su pušenje i pretjerana konzumacija alkohola, oprez u kretanju te izbjegavanje mogućeg pada i time posljedičnog loma kosti.

Iako žene predstavljaju 80 % oboljelih od osteoporoze zbog većeg broja čimbenika rizika (manja tjelesna težina i manja mišićna masa, menstrualni poremećaji, rana postmenopauza, nerotkinje, anoreksija u žena te intenzivno bavljenje sportom dodatno povećavaju rizik za osteoporozu), skoro 50 % muškaraca obolijeva od ove bolesti nakon 50. godine. Čimbenici rizika za muškarce jesu nizak rast, slabi bedreni mišići, bolesti koje snizuju razinu testosterona.

Dijagnoza se postavlja laboratorijskim pretragama (krvne pretrage, određivanje kalcija, fosfora, kreatinina, nekih enzima, hormonske pretrage) i mjerenjem koštane gustoće (denzitometrija, apsorpciometrija, ultrazvuk, rendgensko snimanje).

Liječenje može biti nadomjesna hormonska terapija, najčešće kombinacija estrogena i progestina, oblika progesterona, bifosfonati s najpoznatijim alendronatom (Fosamax), raloksifen, kalcitonin, tamoksifen.

Očuvanju čvrstoće kostiju također pridonosi uzimanje pripravaka koji sadržavaju biljne hormone ili fitoestrogene koji su bogati posebnim tvarima, tzv. izoflavonima koji djeluju slično estrogenima. iako mnogo slabije. Njima su bogate mahunarke, osobito soja (sadržava primarne izoflavone genistein i daidzein te gliceitin) i crvena djetelina. Sve češće se primjenjuju kao alternativa hormonskom nadomjesnom liječenju. Kliničkom ispitivanjima dokazano je da izoflavoni povoljno djeluju na kosti povećanjem koštane mase, pored toga što smanjuju ostale menopauzalne tegobe. Budući da je unos biljnih hormona prehranom minimalan, na raspolaganju su pripravci koji sadržavaju koncentraciju fitohormona dovoljnu za optimalni učinak na organizam. Uz soju i crvenu djetelinu možemo spomenuti i dragocjeni proizvod pčela, fermentirani cvjetni prah koji sadržava biljne tvari, tzv. fitosterole čije blago djelovanje slično hormonalnom pomaže kod klimakteričnih teškoća i očuvanja koštane mase.

Dakle, iznimno je važno punu pozornost posvetiti zdravlju i očuvanju koštanog sustava, kako u mladosti, tako i u kasnijoj životnoj dobi, čime ćemo uvelike pridonijeti kakvoći života kad se i sami nađemo ili već jesmo u trećoj životnoj dobi.